Novosti

Kako prepoznati toplotni udar

Zadnjih godina klima na prostorima Balkana pa i šire se jako promijenila

Novosti / 30. 07. 2013

Zadnjih godina klima na prostorima Balkana pa i šire se jako promijenila. Velike vrućine pogadjaju ove prostore pa tako i naše selo Rastušu. Ovdje je objašnjenje kako prepoznati i šta uraditi u trenutcima kad je neko doživio toplotni udar.

Toplotni udar je jedna od najtežih komplikacija termičkog stresa i ako se hitno ne pruži ljekarska pomoć može dovesti do jako ozbiljnih zdravstvenih problema i povreda na mozgu i drugim organima, čak i do invalititeta i smrti.

Toplotni udar se desi nakon ranijeg dugog boravka na visokim temperaturama, obično u kombinaciji sa dehidracijom, što vodi do opadanja tjelesnog kontrolnog sistema temperature.

Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, kada je otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Problemi:

U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i može biti veća od 40°C. Visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema, koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ako ovakvo stanje potraje, može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja ili šoka.

Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno na visokoj temperaturi i na suncu. Sunčanica ima slične simptome kao toplinski udar i izaziva slične zdravstvene probleme.

Odmah kod doktora:

Čim posumnjate da je neko imao toplotni udar ili sunčanicu odmah pozovite hitnu pomoć ili odvezite pacijenta u bolnicu. Ako ste zvali hitnu pomoć, dok ih čekate, rashladite osobu koliko možete, odnosno skinite joj temperaturu i smjestite je u hladnu prostoriju.

Novorođenčad i djeca do četiri godine i stariji od 65 podložniji su toplotnom udaru jer se sporije navikavaju na toplinu.

Zdravstveno stanje: Bitno je i zdravstveno stanje pacijenta. To uključuje stanje srca, pluća, bolesti bubrega, pretilost ili nedovoljnu tjelesnu težinu, visok krvni pritisak, dijabetes, mentalne bolesti, siklemiju, alkoholizam, opekline od sunca, te svi uslovi koji dovode do groznice.

Lijekovi:

Treba provjeriti i koje lijekove pacijent pije. U to su uključeni antihistaminici, dijetne tablete, diuretici, sedativi, tablete za smirenje, stimulansi, antikonvulzivni lijekovi, lijekovi za srce i krvni pritisak poput beta-blokera i vazokonstriktora, te lijekovi za psihijatrijske bolesti poput antidepresiva i antipsihotika.

Preporuke:

Kad je indeks toplote visok, najbolje je ostati u klimatizovanom području. Ako morate izlaziti vani, možete spriječiti toplotni udar tako što ćete nositi laganu, svijetlu i opuštenu odjeću, te šešir širokog oboda. Obavezno koristite kremu za sunce s visokim faktorom (30 ili više) i pijte mnogo tečnosti. Da spriječite dehidraciju, preporučljivo je da pijete najmanje osam čaša vode dnevno, voćni sok, te sok od povrća. Pošto bolesti vezane za toplotu mogu nastati zbog trošenja soli, dobro bi bilo da se piće bogato elektrolitima zamijeni vodom tokom perioda ekstremne topline.

Ne pijte pića s kofeinom i alkohol: Izbjegavajte tečnosti koje sadrže kofein i alkohol jer obje substance vam mogu oduzeti više tečnosti te pogoršati bolesti vezane za toplotu.

Indeks topline:

Toplotni udar je povezan s indeksom topline, što je mjera koliko vam je vruće kad su povezani učinci relativne vlažnosti i temperature vazduha. Relativna vlažnost od 60 odsto ili više otežava isparavanje znoja, što ometa sposobnost tijela da se hladi. Rizik od bolesti vezanih za toplotu povećava se kad se indeks topline poveća za 90 stepeni ili više. Zbog toga je važno, pogotovo za vrijeme toplotnih valova, da se obrati pažnja na toplotni indeks, jer boravak na suncu može povećati indeks za 15 stepeni.

Pomjerite ili odgodite aktivnosti vani. Ako je moguće, prebacite te poslove za momente kad je najhladnije u toku dana, odnosno ujutro ili navečer.